Fotografija: Ervin Silić

NACIONALNI PARK KORNATI

Kornati su najgušća otočka skupina na Jadranu i jedna od najbrojnijih na Mediteranu. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskoga ekosustava, veći dio otočke skupine Kornati 1980. godine proglašen je nacionalnim parkom, točnije 89 otoka, otočića i hridi.

Što vidjeti u Nacionalnome parku Kornati?

KRUNE
Većinu vanjskih otoka karakteriziraju kornatske krune (strmci ili litice), okrenute prema otvorenome moru. Najduža kruna iznad razine mora nalazi se na otoku Mana (1.350 m), a najviša na otoku Klobučar (82 m). Krune se, naravno, protežu i pod morem. Najdublja kruna nalazi se na otoku Piškera (više od 90 m).

MAGAZINOVA ŠKRILA NA OTOKU KORNATU
Magazinova škrila ili Ploča najveća je kamena slojna vapnenačka ploha na Jadranu. Nalazi se u blizini Metline, najviše točke na otoku Kornatu (237 m nadmorske visine).

VIDIKOVCI
Metlina na otoku Kornatu najviši je vrh (237 m) odakle se pruža pogled na otoke i otočiće koji ga okružuju, bizantsku utvrdu Tureta, crkvicu Gospe o’ Tarca, polja Tarac, Žejkovci i Trtuša. Vidikovci Vrh Opata i Litnji vrh na Veloj Smokvici pružaju pogled na Murtersko more prema sjeveroistoku i otoke na drugoj strani, dok vrh Otočevac na otoku Piškera omogućava pogled na gotovo cijelo Kornatsko otočje.

ILIRSKE GRADINE
Male četverokutne nastambe, pojedinačne ili u grupama (kao što su ispod Pedinke, iznad Željkovaca, Pod selo kod Trtuše i Grbe na Žutu), gradine (Ščikat, Stražišće, Tureta, Grba) i gomile (tumulusi; gotovo na svim uzvišenjima na otoku Kornatu i Žutu) svjedoče o značajnoj naseljenosti otočja u pretpovijesno doba.

Preuzmite ACI No. 1

Ostatak članka kao i druge zanimljive sadržaje možete pronaći u našem besplatnom digitalnom izdanju časopisa…

PREUZMITE PDF