Fotografija: Igor Turčinov Stijić – Murter

LATINSKO IDRO

Postojani čuvar hrvatske maritimne baštine

Projekt Latinsko idro je emocionalni odmak od svega na što nas danas podsjećaju moderna i sofisticirana jedra u našim portima, iskreni odmak prema baštini i svemu što smo bili a u duši nismo prestali biti – uvažavajući istodobno sve pogodnosti suvremenog načina plovidbe. Ovo jedro drži u neprekinutoj vremenskoj vezi Murterine i Betinjane u velikoj zajednici mediteranskih naroda, te ih tako čini diljenicima jedne goleme pomorske tradicije koje se – unatoč svim mijenama na hrvatskoj obali Jadrana – nisu nikada odrekli. Valjda i neće. A to znači da Latinsko idro ustvari nije ni brod ni jedro, ni regata ni turistička fešta… Latinsko idro je podsjetnik na jedan način života, na jedan izniman prostor, na jedan duhovni svijet i njegovo postojanje.

Akvatorij Latinskog idra

Latinsko idro je ime udruge čiji su članovi, današnji i neki u međuvremenu preminuli, 1998. pokrenuli u Murteru regatu tradicionalnih brodova kojima su do početka šezdesetih godina jedina pokretačka snaga bili jedro i veslo. Da je takav način tradicionalne plovidbe, premda u okviru regate, obnovljen u Murteru, potpuno je očekivano. Murter je u jadranskim razmjerima, i proporcionalno broju stanovnika, mjesto s najviše brodova, najviše drvenih brodova, najviše brodova opremljenih latinskim jedrom i što je najvažnije, mjesto u kojemu je i danas najviše pojedinaca, muškaraca, žena i djece, koji s tako opremljenim brodom znaju upravljati i ploviti.

Zašto je tome tako? Murter- Kornati je općina čiji je prekomorski teritorij deset puta veći u arhipelagu nego na matičnom otoku. On pokriva gotovo sve kornatske otoke, murterske Škoje, Gangaro i njegov arhipelag te na kopnu još Modrave i Makirinu. Od sredine XVII. stoljeća kad su Murterini i njihovi susjedi Betinjani stupili na Kornate kao koloni, do otkupa posjeda u XIX. st. pa sve do danas, brod je bio jedino sredstvo koje je omogućavalo život na dva ili više polova ovog raštrkanog posjeda. Danas je općina Murter-Kornati najveća otočna općina na Mediteranu.

Prva ozbiljna i dokumentirana gradnja brodova na otoku Murteru započinje početkom XVIII. stoljeća. Pokreću je pretežito u Betini korčulanski majstori i od tada možemo kontinuirano pratiti njezin razvoj na otoku. Danas je taj kontinuum zaokružen otvaranjem Muzeja betinske drvene brodogradnje. Iz Betine se brodogradnja širila radijalno po obali i arhipelagu: od susjednog Murtera na istok prema Šibeniku, na zapad prema Biogradu, Sukošanu, Kukljici, Brbinju, Salima… Iznimno veliki broj brodova oblikovao je urbanistički lik Murtera i Betine, Betine s veliki brojem malih škverova, a Murter s kilometar dugom čipkom mula u suho, koji su de facto bili težački terminali prekomorskoga posjeda. Jer brod mora živjeti u sigurnosti porta, kako u matičnom naselju, tako i u arhipelagu.

Preuzmite ACI No. 1

Ostatak članka kao i druge zanimljive sadržaje možete pronaći u našem besplatnom digitalnom izdanju časopisa…

PREUZMITE PDF