PALAGRUŽA – MJESTO ČEŽNJE, NAJUDALJENIJI HRVATSKI OTOK I NAJVEĆI SVJETIONIK

Podijelite:

Fotografija: Nenad Štancl

Palagruža je u hrvatskom mediteranskom imaginariju mjesto čežnje, gotovo mitski komad kopna usred pučine do kojega stižu samo odabrani, najsretniji. Najudaljeniji je hrvatski otok, najisturenije svjetlo onima koji plove preko Jadrana, orijentir nautičarima i ribarima. Od Splita do (Velike) Palagruže 68 je milja, otok je dugačak niti kilometar i pol, širok svega tri stotine metara. Uz Veliku i Malu Palagružu u arhipelagu su još tri otočića – Kamik od tramuntane, Kamik od oštra i Galijula te petnaestak hridi (Pupak, Volići, Gaće, Baba i drugi).

Na Velikoj Palagruži nema dana bez vjetra, puše tako snažno da nikad nije izgrađeno pristanište, pa se iskrcati može samo s manje brodice. Makar, ni za bonace nije posve lako stati na otok.
S barke iskačemo na Velo Žalo, jednu od ljepših jadranskih plaža, u uvalu jajastih kamenih oblutaka od kojih su neki začuđujuće veliki. Baš svaki je posve uglačan, jer na Velom je Žalu jugo često i žestoko, pred sobom nosi kamenje, snažno ga valja, potapa, kad se stiša more ga ispljune, vraća na žalo, pa kad to čovjek vidi više se ne čudi nježnoj, gotovo svilenoj glatkoći oblutaka.

Diomedov otok

Dok se uspinjemo prema svjetioniku na sve je strane divljeg luka, pelina, u nježnim pupoljcima izbijaju prve ovogodišnje kapare, žute se cvjetovi mliječi. Nekad se mislilo da je Palagruža vulkanskog podrijetla, no istraživanja su pokazala da je u davna doba bila kopno, povezano s Garganom, Temitima, Mljetom, Lastovom i Sušcem.
Neki istraživači govore da je bila Diomedov otok, da se upravo ovdje sklonio pred osvetom Afrodite, božice ljubavi koju je ranio kod Troje.
Na vrhu otoka, na klisuri što stoji 90 metara nad morem, velika je kamena kuća, monumentalni svjetionik podignut za doba Austro-Ugarske, u 19. stoljeću. Projektirao ga je Richard Hanisch, dvije godine su ga gradili radnici iz Visa i Komiže.
Makar zapravo nenastanjena, Palagruža nikad nije pusta, ovdje su u svako doba barem dvojica svjetioničara. Mjesec dana rade, mjesec dana su slobodni, tad se odmoriti vraćaju svojima, a o Palagruži brine druga smjena. Sva četvorica palagruških svjetioničara Korčulani su. Svjetioničara je na Palagruži, pretpostavlja se, još iz rimskog doba. Trgovina je među lijevom i desnom obalom Jadrana bila intenzivna pa je trebalo osigurati plovidbu.
Svjetionik na Palagruži najveći je na hrvatskoj strani Jadrana. Većim je dijelom sagrađen od bračkog, a ne od palagruškog kamena. Doduše, za izgradnje je ovdje otvoren kamenolom, ispočetka se vadio kamen, ali bio je toliko tvrd, uništavao im alat, da su naposljetku odlučili dopremiti brački.

Istražite ACI No.1 2021

Ostatak članka kao i druge zanimljive sadržaje možete pronaći u našem besplatnom digitalnom izdanju časopisa

Podijelite:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin